Od svih materijala koji će ostati nakon pogona i razgradnje NEK-a, daleko najveći dio radioaktivnosti sadrži istrošeno nuklearno gorivo (ING). Slovenija i Hrvatska zajedno su odgovorne za istrošeno nuklearno gorivo iz samo jedne nuklearne elektrane (NEK), što je relativno mala količina u odnosu na bilo koju u nizu država koje imaju razvijene nuklearne programe s više nuklearnih elektrana. Podjela tako male količine ING-a na dva dijela da se zasebno zbrinjavaju u Sloveniji i Hrvatskoj bi svakako vodila značajnom povećanju troškova zbrinjavanja ING-a za obje države.
Tijekom redovitog remonta NEK-a (ranije svakih 12 mjeseci, a sada svakih 18 mjeseci) gorivni elementi koji su se istrošili vade se iz reaktora i zamjenjuju novima. Nakon vađenja istrošeni se gorivni elementi skladište u posebnom bazenu pored reaktora. Prema podatcima NE Krško, potkraj 2019. godine, u bazenu za istrošeno gorivo bilo je pohranjeno 1.320 istrošenih gorivnih elemenata iz prethodnih 30 gorivnih ciklusa ukupne mase od 513 tona.
Tablica: Sumarni pregled inventara ING-a u NEK-u
| Karakteristike | 2023. | 2043. |
|---|---|---|
| Broj istrošenih gorivnih elemenata | 1.498 | 2.282 |
| Masa (t) | 870 | 1.330 |
| Aktivnost (Bq) | 5,4 x 1020 | 8,2 x 1020 |
Prvi korak u zbrinjavanju ING-a izvan bazena nuklearne elektrane treba biti njegovo premještanje u suho skladište. Novije sigurnosne procjene, poduprte od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), određuju da će dugotrajno skladištenje istrošenoga nuklearnog goriva biti riješeno izgradnjom suhog skladišta na lokaciji NE Krško. Gradnja suhog skladišta započet će 2021. godine nakon što je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i ishođena građevinska dozvola. Skladište ING-a se temelji na sustavu suhog skladištenja HI-STORM FW proizvođača Holtec lnternational. Istrošeni gorivni elementi se pohranjuju u višenamjenske spremnike (MPC od Multi-Purpose Canister) koji se ulažu u HI-STORM spremnik (natpaket). U svaki MPC može stati 37 istrošenih gorivnih elemenata. Predviđeno je da će se ING uskladištiti u suhom skladištu do 60 godina po prestanku rada NEK-a.
Konačna sudbina istrošenoga nuklearnog goriva još nije odlučena. Strategija zbrinjavanja RAO-a, II-ja i ING-a predviđa da će se ING deklarirati i zbrinjavati kao visoko radioaktivni otpad u dubokom geološkom odlagalištu, ali i dalje postoji mogućnost ponovne prerade ING-a.
Odlaganje ING-a nakon skladištenja jedina je opcija koju dvije države mogu samostalno planirati, a da ne računaju na korištenje postrojenja i usluga trećih zemalja, pa stoga nužno predstavlja referentnu opciju sve dok se, eventualno, čvrsto ne dogovori kakvo drugo rješenje. Zato se i plan financiranja zbrinjavanja ING-a temelji na pretpostavci da će se ING nakon skladištenja odlagati u zajedničkom dubokom geološkom odlagalištu. Jedan od načina zbrinjavanja ING-a na području Europske unije je uspostava regionalnog / multinacionalnog / europskog odlagališta ING-a, što zastupa nekoliko grupacija više zemalja članica (ERDO, ENSREG).
Fond za financiranje razgradnje NEK priključio se ERDO Udruzi 12. siječnja 2021. godine kao punopravni član. ERDO Udruga predviđa dugoročni program zajedničkih aktivnosti kojima je cilj izdvajanje konkretnih rješenja za probleme gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom te napredak u zajedničkim projektima.
Zbrinjavanje ING-a tehnički je znatno složenije od zbrinjavanja RAO-a. U obzir se moraju uzeti visoka radioaktivnost ING-a, zbog koje dolazi do oslobađanja velike količine topline te zahtijeva hlađenje u određenom periodu nakon vađenja iz reaktora, te mogućnost prerade ING-a nakon koje dolazi do stvaranja određenih količina visokoradioaktivnog otpada koji zahtjeva specifičnu obradu te skladištenje i odlaganje. ING se zbrinjava sporo, u dugotrajnim programima, nakon pomnih istraživanja i razvojnih projekata. Stoga odlaganje ING-a, koji je obično sigurno skladišten u posebnim bazenima ili pak suhim skladištima, nije prioritet nacionalnih programa zbrinjavanja RAO-a i ING-a, ali mora se dugoročno planirati i nikako se ne smije zanemariti. Zbog specifičnosti vezano uz vlasništvo i prava nad Nuklearnom elektranom Krško te obveza iz Međudržavnog ugovora i odluka Međudržavnog povjerenstva, kao i obveza koje proistječu iz regulative Europske unije, dugoročni programi i planovi zbrinjavanja ING-a i VRAO-a iz NE Krško Hrvatska i Slovenija trebaju koordinirati zajednički.
Croatian 
English