Institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) i iskorišteni izvori (II) nastaju primjenom radioaktivnih materijala, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti i vojsci. Količine IRAO-a i II-ja koje su nastale u Hrvatskoj su relativno male. Sav IRAO u Hrvatskoj je prema specifičnoj aktivnosti klasificiran u nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO). U Hrvatskoj ne nastaje visokoradioaktivni otpad.
Kratkoživući NSRAO ima vrijeme poluraspada do 30 godina, α emitere u koncentracijama do 4.000 Bq/g po paketu, a dugoživući NSRAO vrijeme poluraspada dulje od 30 godina, α emitere u koncentracijama većim od 4.000 Bq/g po paketu.
IRAO i II trenutno je pohranjen u saniranim i zatvorenim internim skladištima u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) i Instituta Ruđer Bošković (IRB). Tijekom 2006. godine, uz pomoć IAEA-e i nadzor tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, provedena je sanacija skladišta na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). Sanacija je obuhvaćala karakterizaciju, razvrstavanje i kondicioniranje postojećeg inventara. Skladište Instituta Ruđer Bošković je zbog neprimjerenog skladištenja IRAO-a i II-ja zapečaćeno od strane Zavoda 2015. godine. Danas su ta skladišta zatvorena za prihvat novonastalog IRAO-a i II-ja.
Treba napomenuti da će institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućeg zračenja i dalje nastajati te da Nacionalni program predviđa da bi u periodu do 2060. godine nastalo ukupno do 100 m3.
Tablica: Procjena postojećeg IRAO-a i II-ja u Republici Hrvatskoj
| Klasifikacija RAO-a | Postojeće količine (2015.) | Postojeće količine (2015.) | Očekivane količine 2060. | Očekivana aktivnost Bq |
| Kratkoživući RAO | 11,5 m3 | 2,4 x 1013 | 100,0 m3 | 2,4 x 1013 |
| Dugoživući RAO | 1,5 x 1012 | 3,0 x 1012 | ||
| UKUPNO | 11,5 m3 | 2,6 x 1013 | 100,0 m3 | 2,7 x 1013 |
Osnova za uspostavu sustava zbrinjavanja IRAO-a i II-ja je uspostava središnjeg skladišta za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore, koja je u Strategiji planirana u kratkoročnom razdoblju od dvije godine (prva faza razvoja Centra za zbrinjavanje RAO). Do promjene Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti u travnju 2015. godine uspostava ovog skladišta bila je obveza Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (danas MUP), koji je pokrenuo prve korake za njegovu uspostavu u okviru Centra. Promjenom Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti sve obveze uspostave Centra, pa tako i središnjeg skladišta preuzima Fond. Nacionalnim programom predviđena je uspostava središnjeg skladišta institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac kao lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
U središnjem skladištu omogućit će se skladištenje “naslijeđenog” institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom iz medicine, industrije, znanosti te vojne i javne upotrebe, kao i budućih količina koje će se generirati.
Croatian 
English