Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti:

• institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) – radi se o radioaktivnom otpadu koji nastaje primjenom radioaktivnih materijala, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja u istraživanju, medicini, znanosti, industriji, itd.;

• radioaktivni otpad (RAO) iz Nuklearne elektrane Krško – radi se o polovici radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalog radom, a kasnije i razgradnjom nuklearne elektrane.

• prirodno radioaktivni materijali (NORM) i NORM rezidui – radi se o niskoradioaktivnom otpadnom materijalu koji nastaje eksploatacijom, oplemenjivanjem i korištenjem mineralnih sirovina, nafte i plina koje prirodno sadrže poveće koncentracije radionuklida. Iako se ne smatraju radioaktivnim otpadom, upravljanje njima je regulirano regulativom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, a kojim se za rezidue primarno predviđa skladištenje, ponovna uporaba ili recikliranje. Sanacija lokacija s povišenim koncentracijama prirodno radioaktivnih materijala nije obveza Fonda, već vlasnika lokacije i jedinice lokalne samouprave, uz nadzor nadležnih tijela.

Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne Novine“ br. 141/13, 39/15, 130/17, 118/18 i 21/22), Fond ima obvezu osnovati i upravljati Centrom za zbrinjavanje RAO u Republici Hrvatskoj.

Okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje s radioaktivnim otpadom (RAO) i istrošenim nuklearnim gorivom (ING) uspostavlja se EU direktivom 2011/70/EURATOM. Direktiva nalaže uspostavu kompetentnih i efikasnih nacionalnih sustava zbrinjavanja RAO-a i ING-a, a ti sustavi obuhvaćaju nacionalnu legislativu te regulatorni i organizacijski okvir. Direktiva kaže da je Republika Hrvatska odgovorna za svoj dio RAO-a i ING-a te da stoga mora donijeti detaljan nacionalni program zbrinjavanja spomenute vrste otpada. Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, Hrvatski sabor je u listopadu 2014. godine usvojio Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva iz koje je razvijen Nacionalni program provedbe Strategije, za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine.

RAO i ING iz NEK-a

Republika Hrvatska se, zajedno sa Republikom Slovenijom, potpisom Međudržavnog ugovora te prihvaćanjem svih međunarodnih konvencija, direktiva i sl. obvezala razgraditi NE Krško i zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad nastao radom i razgradnjom elektrane. Ugovor govori kako su Slovenija i Hrvatska suglasne da će osigurati učinkovito zajedničko rješenje za odlaganje RAO-a i ING-a, koje bi financirale u jednakim dijelovima. Ukoliko se ne postigne dogovor o zajedničkom rješenju odlaganja RAO-a i ING-a do kraja redovnog životnog vijeka elektrane (2023. godine), Republika Slovenija i Republika Hrvatska se obvezuju da će najkasnije dvije godine nakon tog roka završiti s preuzimanjem RAO-a i ING-a s lokacije NEK-a i to svaka po polovicu, te će samostalno snositi troškove svih onih aktivnosti zbrinjavanja koje nisu od zajedničkog značaja.

Na 13. sjednici Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Međudržavnog ugovora donesen je zaključak da zajedničko rješenje zbrinjavanja NSRAO nije moguće. Iz navedenog proizlazi da će Slovenija i Hrvatska preuzeti i ukloniti s lokacije NEK-a po polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO-a). Na 17. sjednici Međudržavnog povjerenstva održanoj u listopadu 2023. godine odobreno je produljenje početka odvoza/preuzimanja NSRAO-a do početka 2028. godine, što je predviđeno i Četvrtom revizijom Programa odlaganja RAO-a i ING-a iz NEK-a.

Republika Hrvatska i Republika Slovenija su se odlučile na dugoročno suho skladištenje ING-a na lokaciji NE Krško i potom njegovo odlaganje u dubokoj geološkoj formaciji. Suho skladište ING-a započelo je radom 2023. godine i predviđa se da će raditi 60 godina nakon prestanka rada elektrane. U okviru Četvrte revizije pripremljen je prvi prijedlog Programa istraživanja i razvoja za zajedničko odlaganje ING-a i VRAO-a u duboko geološko odlagalište u Hrvatskoj ili Sloveniji. Za rješavanje ovog pitanja postoje inicijative koje istražuju i mogućnost zajedničkog, multinacionalnog rješenja. 

Institucionalni RAO

Pored otpada iz NE Krško, Republika Hrvatska ima obavezu zbrinuti i odložiti institucionalni radioaktivni otpad, koji nastaje u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi. Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (NN 21/2022) Fond, pored zbrinjavanja NSRAO i ING iz NEK-a, obavlja i poslove zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Republike Hrvatske.