Predavač je bio direktor Fonda za financiranje razgradnje NEK, Hrvoje Prpić, dr. med., MBA.
U organizaciji Hrvatskog nuklearnog društva na Fakultetu računarstva i elektrotehnike održana je tribina na temu „Zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj“ 21. ožujka 2019. godine.
Teme koje je predavanje obuhvatilo su gdje se koriste radioaktivni izvori, gdje i kako nastaje radioaktivni otpad, kako se zbrinjava, odnosno kako se zbrinjavao i kako će se konačno zbrinuti.
Radioaktivni izvori imaju široku primjenu, a koriste se u zdravstvenim (nuklearna medicina, onkologija, hematologija), znanstveno-istraživačkim ustanovama, industriji, vojsci i energetici. U području nuklearne medicine radioaktivni otpad koji nastaje je kratkoživući. Iz tog razloga se tekući otpad ispušta u javni sustav odvodnje nakon odležavanja i raspada do razine za ispuštanje. Isto tako se i čvrsti otpad odlaže na odlagališta komunalnog otpada nakon što mu se odležavanjem smanji aktivnost ispod razine propisane za otpuštanje. U znanstveno-istraživačkim ustanovama, industriji i vojsci nastaju istrošeni izvori. Radom nuklearnih elektrana, a kasnije i njihovom razgradnjom nastaje radioaktivni otpad (nisko, srednje i visoko radioaktivni otpad).
Institucionalni otpad u Republici Hrvatskoj skladišti se u skladištima na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) i Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu. Oba skladišta su zatvorena i provedena je djelomična remedijacija prilikom koje su uskladišteni radioaktivni izvori karakterizirani, razvrstani, kondicionirani i zapakirani u nove spremnike. Skladište na IMI-ju zatvoreno je 2000. godine, a skladište na IRB-u 2013. godine. Vlastita privremena skladišta imaju i gotovo sve tvrtke koje obavljaju nerazorna ispitivanja – defektoskopiju. Institucionalni otpad danas se skladišti kod prouzročitelja dok se pitanje zbrinjavanja ne riješi na nacionalnoj razini.
Pogonski nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje radom NE Krško skladišti se, većim dijelom, u skladištu krutog radioaktivnog otpada u krugu Nuklearne elektrane, gdje će se čuvati do 2023. godine, kada obje države imaju obvezu preuzeti i zbrinuti svoju polovicu otpada. Istrošeno nuklearno gorivo skladišti se unutar Nuklearne elektrane, ali će se, kao otpad koji se inače odlaže u duboka geološka odlagališta, zajednički zbrinuti na još uvijek neodređenoj lokaciji u Sloveniji, Hrvatskoj ili u nekom regionalnom odlagalištu.
Prema zaključcima 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezano uz ulaganja, korištenja i razgradnju Nuklearne elektrane Krško, koja je održana 22. siječnja 2019. godine, Koordinacijski odbor će analizirati pravne, financijske i sigurnosne uvjete pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta NSRAO-a u Vrbini. Iduća sjednica Međudržavnog povjerenstva planira se u rujnu 2019. godine, kada će Koordinacijski odbor izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije o tome jesu li pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja NSRAO-a.
Ukoliko do zajedničkog rješenja ne dođe, Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva koji je Vlada usvojila u studenom 2018. godine, određena je lokacija Čerkezovac kao preferentna lokacija Centra za zbrinjavanje RAO-a.
Da bi se NSRAO zbrinuo sukladno najvišim sigurnosnim standardima nakon njegova nastanka potrebni su određeni postupci predobrade, obrade i kondicioniranja. Prvi dio predobrade se odvija već u samoj Nuklearnoj elektrani, dok su ostali postupci planirani u europskim specijaliziranim centrima. Navedenim postupcima se otpadu smanjuje volumen, kondicionira se i stabilizira, te se formiraju paketi prema zahtjevima za dugoročno skladištenje i odlaganje, u za to odgovarajuće i licencirane spremnike.
U završnom dijelu predavanja prikazan je edukativni film o gospodarenju radioaktivnim otpadom.
Croatian 
English 
