U Zadru je od 3. do 6. lipnja održana 12. međunarodna konferencija Hrvatskog nuklearnog društva pod nazivom „Nuclear Option for CO2 Free Energy Generation“. Konferencija je organizirana u suradnji s Međunarodnom agencijom za nuklearnu energiju (IAEA), Europskim nuklearnim društvom (ENS), Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Prva konferencija je održana 1996. godine a redovno se održava svake dvije godine.
Ove godine predstavljeno je 90 stručnih i znanstvenih radova, a konferenciji je prisustvovalo 130 stručnjaka iz 20-ak zemalja. Radovi su svrstani u nekoliko područja koja uključuju sljedeće teme: nuklearna energija i okoliš, planiranje energije i nuklearna opcija, ekonomija i financiranje, reaktori snage i tehnologije, iskustvo rada i održavanja, sigurnost (sigurnosna kultura) i upravljanje znanjem, analize nuklearne sigurnosti, probabilistička procjena sigurnosti i analiza teških nesreća, ciklus nuklearnog goriva i reaktorska fizika, zbrinjavanje radioaktivnog otpada i razgradnja, odnosi s javnošću, regulatorna praksa i pripravnost u hitnim slučajevima.
Konferencija je razmotrila nuklearne opcije s gledišta nacionalnih energetskih strategija, resursa, troškova, tehnoloških, organizacijskih i obrazovnih zahtjeva, kao i okolišnih prednosti. Istaknuta su pitanja koja se odnose na rad i sigurnost dizajna, ciklus goriva, upravljanje otpadom i razgradnju. Važan cilj konferencije je promicanje regionalne suradnje i razmjene iskustava u korištenju nuklearne elektrane i pogona za gorivo među zemljama s interesom za nuklearnu opciju. Više o konferenciji potražite na stranicama konferencije: http://www.nuclear-option.org/.
U okviru konferencije održani su i okrugli stol naslovljen “Knowledge Management’s Challenges and Opportunities in Nuclear Safety, Security, Safeguards and Engineering” i IAEA Panel rasprava “Technology Developments in Small Modular Reactors and Prospects in Europe as an Free and Flexible Electricity and Heat Source” te simulacija stavljanja u pogon Nuklearne elektrane Krško (GEN).
U dijelu konferencije koji je bio tematski vezan uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada i odnose s javnošću predstavljen je projekt Fonda za financiranje razgradnje NEK i Fakulteta elektrotehnike i računarstva na temu ispitivanja studentskog mnijenja o nuklearnoj energiji i zbrinjavanju radioaktivnog otpada. U radu su analizirani podaci iz ankete u kojoj je preispitano znanje iz područja nuklearne energije i zbrinjavanja radioaktivnog otpada na uzorku od 950 ispitanika s 10 fakulteta u RH (Fakultet elektronike i računarstva, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Učiteljski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Rudarsko-naftno-geološki fakultet, Stomatološki fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet farmacije i biokemije, Tehničko veleučilište i Filozofski fakultet).
Prema ranijim istraživanjima pokazalo se da mladi ljudi i široka javnost ne znaju dovoljno o izvorima proizvodnje električne energije, te nuklearnoj energiji i korištenju iste u medicinske i istraživačke svrhe, te prednostima proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana, kao i zbrinjavanju radioaktivnog otpada. Nakon provedene analize studentskog mnijenja u RH napravljena je i usporedba s analizom mnijenja opće populacije u RH i prethodnim ispitivanjima u drugim članicama Europske Unije. Sukladno prethodnim iskustvima prije početka projekta načinjene su pretpostavke o stavovima i razumijevanju mladih ljudi na području korištenja ionizirajućeg zračenja za proizvodnju energije i u medicini, industriji, istraživanjima te radioaktivnom otpadu koje je trebalo potvrditi ili opovrgnuti.
Zaključak analize je da su studenti naklonjeniji nuklearnim elektranama od opće populacije, djelomično je potvrđeno da lokacije nuklearnih elektrana u susjednim zemljama nemaju utjecaja na studentske stavove, potvrđeno je da se studenti osjećaju slabo informirani o problematici nuklearne energetike i nepovjerljivi su prema državnim institucijama. Razina znanja studenata o radioaktivnom otpadu je na relativno niskom nivou, ali veća od opće populacije. Stav pojedinca prema nuklearnim elektranama je u direktnoj vezi s njegovom razinom znanja o radioaktivnom otpadu i nuklearnoj energetici.
Studentska populacija
Opća populacija
Temeljem predmetne analize potvrđeno je da u svrhu poboljšanja znanja o nuklearnoj energiji i radioaktivnom otpadu neophodno je nastaviti provoditi programe edukacije učenika osnovnih i srednjih škola kao i studenata i opće javnosti kroz organizaciju događanja, predavanja i radionica na znanstveno popularan način, te kontinuirano raditi na informiranju javnosti i medija. Vijesti na temu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i događanja vezanih uz RAO objavljuju se na stranici: https://www.radioaktivniotpad.org/.
Hrvatsko nuklearno društvo također podupire rad mlade generacije stručnjaka u HND-u radi prijenosa znanja i iskustava, budućeg razvoja nuklearne energetike, te u dijelu znanja i razvijanja svijesti o obvezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada u RH. Više o mreži mlade generacija HND-a potražite na stranicama HND-a: http://nuklearno-drustvo.hr/mmg.html, http://www.nemis.hr/ i na FB stranici: https://hr-hr.facebook.com/nuklearno.drustvo/.