Stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postavili su tri košnice koje će se uz ostale podatke koristiti kao izvor informacija u sklopu projekta definiranja postojećeg stanja radioaktivnosti na lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Pčelinji proizvodi su odlični bioindikatori prirodne radioaktivnosti, kao i stanja u okolišu općenito. Naime, pčele prikupljaju nektar sa biljaka u krugu od tri do pet kilometara od postavljenih košnica, odnosno s površina preko tridesetak kvadratnih kilometara. Pri tome ravnomjerno slijeću na svaku rascvjetalu granu drveta, grmlja i nižih biljaka, prikupljajući cvjetni nektar i biljni sok od kojega u saćima nastaje med.
Tako med predstavlja najbolji kompozitni uzorak s više desetaka milijuna točaka prikupljan tijekom više tjedana, a isto vrijedi i za druge pčelinje proizvode kao što je propolis.
Biljke iz okoliša preuzimaju spojeve i elemente te ih ugrađuju u tkiva tzv. “uptake“, a među tim elementima su i oni radioaktivni koji su prisutni u okolišu. Pčele prilikom prikupljanja nektara i peluda s biljaka ujedno prikupe i ugrađene mikroelemente i radionuklide. Monitoringom uz pomoć pčela mogu se uz manji broj uzoraka prikupiti znatno kvalitetniji i reprezentativniji podaci o postojećem stanju radioaktivnosti okoliša.
Tijekom trajanja projekta planiraju se uzeti tri do četiri uzorka meda tijekom sezone proljeće-jesen. Analizirat će se sastav meda kako bi se utvrdilo od koji biljaka pretežno potječe (tzv. melisopalinološka analiza) te vrsta i koncentracija radionuklida. Očekuje se da će prvo uzimanje meda biti početkom svibnja i da će sadržavati kompozitni uzorak meda od livadnih biljaka, voćaka i grmlja. Sredinom ljeta bi trebalo prevladavati med od drveća u cvatu (kesten, lipa, dijelom crnogorica), a u jesen ponovno kompozitni med livadnog bilja koje cvate krajem ljeta i početkom jeseni.
Melisoplainološke analize provode se u Laboratoriju za analizu pčelinjih proizvoda i biologiju pčela Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Croatian 
English 