U siječnju 2021. godine Geotehnički studio, Geodetski fakultet i Rudarsko-geološko naftni fakultet započeli su istraživačke radove na planiranoj lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na području Čerkezovca. Osnovna svrha ovih istraživanja je stjecanje uvida u geološki sastav i građu terena predmetne lokacije. Rezultati istraživanja omogućit će vrednovanje i karakterizaciju predmetne lokacije za smještaj Centra, projektiranje građevina za skladištenje radioaktivnog otpada i potrebnih infrastrukturnih objekata te podatke potrebne za provedbu procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Do sada je obavljen dio radova, koji uključuje geodetska istraživanja; terensko rekognosciranje i inženjersko geološka te hidrogeološka istraživanja.
Za potrebe geodetskih istraživanja analizirana je Hrvatska osnovna karta (HOK) u mjerilu 1:5000. Ukupno je ispitano 9 listova HOK-a, a svaki list obuhvaća područje od 675 ha prema staroj Gauss-Krüger podjeli. Za potrebe terenske izmjere izrađeno je 6 karata u mjerilu 1:7000 i 1:10 000. Uspostavljen je geoinformacijski sustav svih podloga i definirani su kartografski standardi koji će se koristiti kroz daljnje istraživačke radove.
Ciljanim terenskim pregledom (rekognisciranje) obuhvaćeno je područje radijusa 3 km oko lokacije Centra, te je provedeno istraživanje vodozemaca i gmazova, odnosno kartiranje herpetofaune. Pri prvom obilasku proveden je preliminarni pregled terena, te su utvrđene najbolje lokacije za istraživanja. Tijekom drugog izlaska zabilježeno je ukupno 10 vrsta iz skupine vodozemaca i gmazova, te više vrsta ptica (ornitofauna).
Iz postojećih geoloških istraživanja napravljena je karta paleoreljefa, potrebna za izradu modela terena, koja će biti ažurirana nakon pregleda terena i istraživačkih bušenja. Tijekom izlaska na teren provedeno je kartiranje karakterističnih naslaga, te su načinjeni terenski katastarski listovi na kojima su definirane vrste i stanje stijenskih masa, odnosno litostratigrafski i petrografski opis, s naglaskom obilježja diskontinuiteta stijenske mase.
Za potrebe hidrogeoloških istraživanja, istraženo je prošireno područje (19 km2), registrirani su aktivni izvori te su odabrane lokacije na kojima će se mjeriti protok vode. Odabrane lokacije su usklađene s lokacijama na kojima se provodi uzorkovanje vode i potočnog sedimenta za definiranje nultog stanja radioaktivnosti, a sve kako bi se dobila što cjelovitija slika pojedinih slivnih područja.