U siječnju 2023. godine uspješnom provedbom tehničkog pregleda zgrade i dobivanjem uporabne dozvole za suho skladište formalno je završena izgradnja objekta. Uvođenje suhog skladištenja istrošenog goriva predstavlja prelazak s aktivnih rješenja na pasivna, jer za hlađenja nije potreban bilo kakav dodatni uređaj, sustav ili energent. Takav tip skladištenja je u svijetu prihvaćen kao najprimjereniji i pruža veću sigurnost u odnosu na postojeći način zbrinjavanja goriva u bazenu.
Suho skladište je zgrada, veličine 50 x 70 x 20 metara. Debljina armirane betonske temeljne ploče je 1,75 metara i uključivši i obodne zidove osigurava zaštitu od poplave te omogućava sidrenje skladišnih spremnika. Osigurano je mjerenje zračenja i temperature, te je ugrađena infrastruktura za nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Istrošeni gorivi elementi bit će uskladišteni u posudi za zbrinjavanje istrošenih gorivih elemenata u kojoj će biti helijeva atmosfera. U svakoj posudi bit će 37 istrošenih gorivih elemenata. Debeli betonski plašt spremnika u koji će biti stavljena posuda s istrošenim gorivim elementima bit će ujedno mehanička i radiološka zaštita. Hlađenje će biti osigurano bez rada rashladnih sustava, cirkuliranjem zraka između posude s istrošenim gorivim elementima i plašta spremnika. Robusna izvedba spremnika štiti od ekstremnih vremenskih prilika, opasnosti od potresa te mogućeg pada komercijalnog zrakoplova. Tehnološko rješenje osigurava visoku razinu sigurnosti radnika i okoliša prilikom premještanja istrošenih gorivih elemenata iz bazena u spremnike, tijekom transporta spremnika od zgrade u kojoj je bazen do suhog skladišta, prilikom premještanja u suho skladište i cijelo vrijeme privremenog skladištenja.
U prvoj kampanji, do jeseni 2023. godine, u suho skladište će se premjestiti 16 spremnika u kojima će biti 592 istrošena goriva elementa. Uvođenjem suhog skladišta omogućeno je produljenje pogonskog vijeka elektrane te sigurno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva po potrebi narednih 100 godina.