Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost organizirao je drugo javno izlaganje prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva i Strateške studije utjecaja na okoliš za Nacionalni program u četvrtak, 3.3.2016. u 16,00 sati i petak 4.3.2016. u 11,00 sati u prostoru kino-dvorane Doma kulture Dvor.
Tijekom dva dana u Općini Dvor mr. sc. Saša Medaković, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, predstavio je Prijedlog Nacionalnog programa, dok su Stratešku studiju i Netehnički sažetak predstavili stručnjaci iz ovlaštene tvrtke Ekonerg d.o.o. dr. sc. Vladimir Jelavić, dr. sc. Niko Malbaša i Brigita Masnjak, univ. spec. oecoing.
Izlaganja u Dvoru planirana su u različitim terminima kako bi građanima s različitim obvezama bio olakšan pristup informacijama i razgovoru sa stručnjacima.
Javno izlaganje prvi dan bilo je onemogućeno javnim prosvjedom neformalne skupine građana većinom iz Petrinje, dijelom iz Dvora i susjedne BiH, koji su na javnu raspravu došli organiziranim prijevozom i pristupili transparentima, te fizički onemogućili javno izlaganje ravnatelja Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Neformalnu skupinu građana predvodio je Darinko Dumbović, gradonačelnik grada Petrinje, Anita Sinjeri-Ibrišević, zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije, te Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Javno izlaganje i rasprava nastavljena je nakon što je većina prosvjednika autobusima napustila Dvor, a zainteresirana javnost ostala saslušati prezentaciju i postavljati pitanja po završetku javnog izlaganja.
U petak je održan i drugi dan javnog izlaganja, uz brojna pitanja prisutnih građana i predstavnika lokalne vlasti RH, građana, aktivista i predstavnika struke iz BiH razvila se rasprava koja je potrajala i u neformalnom razgovoru nakon završetka službenog dijela.
Osim obveze javnog izlaganja javna rasprava uključuje pravo pristupa, odnosno javni uvid u dokumentaciju javne rasprave, postavljanje pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja se daju odgovori usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika javne rasprave, upisivanje prijedloga i primjedbi u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz predmet o kojem se provodi javna rasprava, predlaganje i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, potom se upućuju nadležnom tijelu pisani prijedlozi i primjedbe u roku određenom u obavijesti o javnoj raspravi.
Sva pitanja postavljena za vrijeme trajanja javne rasprave su zabilježena, te će odgovori biti javno dostupni na internetskim stranicama nadležnih tijela.
Tek po završetku javne rasprave i postupka komunikacije sa susjednim zemljama prema ESPOO konvenciji i protokolu, prikupljanja svih očitovanja na mišljenja, primjedbe i prijedlozi javnosti i nadležnih tijela u RH i BiH, izrađuje se konačna verzija Strateške studije i prijedloga Nacionalnog programa koji se, uz izvještaj o provedbenoj strateškoj procjeni, upućuju na mišljenje Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Konačan prijedlog Nacionalnog programa usvaja Vlada Republike Hrvatske. Očekuje se da će sve aktivnosti biti završene do kraja 2016.
Prezentacije sa dvodnevne rasprave održane u Dvoru možete preuzeti ovdje:
U nastavku donosimo priopćenje za javnost Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost:
Nacionalni program predstavlja sigurno i dugoročno održivo rješenje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada u skladu s najboljom svjetskom praksom, visokim međunarodnim standardima i EU direktivama. Pri tome optimalno uzima u obzir sinergiju rješavanja pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i razvojne, gospodarske i prostorno planske potencijale kao što su angažiranje državnih i privatnih nekretnina u gospodarsku svrhu, intenzivan razvoj lokalne zajednice na čijem teritoriju je planiran Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ne zauzimanje novog prostora te korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU. Sve to iz već osiguranih sredstava i bez dodatnog opterećenja državnog proračuna.
Trebamo li uopće skladište i nakon 2060. godine odlagalište radioaktivnog otpada? Program jasno prepoznaje obaveze koje Republika Hrvatska ima te konstatira kako su one rezultat aktivnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti i energetici koje su se odvijale u prošlosti, koje se danas odvijaju te koje će se odvijati i u budućnosti. Ponuđeno rješenje ima za cilj prvenstveno jamčiti sigurnost zdravlja ljudi i okoliša od negativnog utjecaja radioaktivnog otpada koji imamo uvažavajući pri tome sva pravila i ograničenja dana u međunarodnim standardima, EU direktivama i ostalim preuzetim obvezama od strane RH.
Zašto Trgovska gora i Čerkezovac? Program prepoznaje činjenicu da su se određene aktivnosti vezano za sigurno zbrinjavanje radioaktivnog otpada u RH provodile u proteklih nekoliko desetljeća. Od provedenih aktivnosti izdvaja one koje su rađene u skladu s današnjim pravilima struke i na njima nastavlja graditi daljnje aktivnosti. Jedna od takvih je i izbor optimalnog prostora na teritoriju RH koji je sustavno proveden tijekom 1990-tih i koji je rezultirao uvrštenjem Trgovske gore u prostorni plan RH upravno za ovu namjenu. Lokacija vojno skladišnog kompleksa Čerkezovac se nalazi na Trgovskoj gori, već zauzima prostor, u vlasništvu je RH, ima razvijenu infrastrukturu i nije planirana u druge svrhe. Predstavlja optimalan izbor.
Postoji li opasnost za zdravlje ljudi i okoliš od planiranog objekta? Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada se uspostavlja upravo da bi se spriječio negativan utjecaj radioaktivnog otpada. Preliminarne analize sigurnosti koje su izrađene u ovoj fazi ukazuju da je izvan samog objekta utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi i u slučaju vrlo malo vjerojatnih događaja i nesreća praktički nemjerljiv, odnosno da ga nema. Postupak koji tek slijedi u budućnosti ovakve tvrdnje treba nedvojbeno i dokazati. Postupak je u potpunosti transparentan i predviđa uključivanje i nadležnih tijela Europske komisije, Međunarodne agencije za atomsku energiju kao i javnost.
Što se točno predviđa raditi u narednih 10 godina koje Nacionalni program detaljno obrađuje? Predviđa se sanacija lokacija u Republici Hrvatskoj koje su kontaminirane prirodnim radionuklidima. Predviđa se uspostava skladišta (privremeno i povratno rješenje) za radioaktivni otpad koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Predviđa se izgradnja skladišta (privremeno i povratno rješenje) za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u Nuklearnoj elektrani Krško, a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji Nuklearne elektrane Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj nije potrebno prije 2060. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih 10 godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Croatian 
English 
