Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, dana 22. svibnja 2018. godine, održano je predavanje na temu komunikacije i percepcije javnosti o nuklearnoj energiji i radioaktivnom otpadu za članove Hrvatskog nuklearnog društva (HND). Tribine Hrvatskog nuklearnog društva održavaju se redovito kroz cijelu godinu s cijelim nizom tema vezanih uz nuklearnu energiju i tehnologiju te pripadajuće djelatnosti.
Temu „Komunikacija i percepcija javnosti o nuklearnoj energiji i radioaktivnom otpadu uz primjere dobre prakse u EU“ prezentirala je Zdravka Škugor Ferdebar, dipl.prof., MBA, iz Fonda za financiranje razgradnje NEK.
U uvodu su prezentirane obveze Fonda za financiranje razgradnje NEK u okviru strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, te su predstavljena nadležna tijela i organizacije koje su odgovorne za provedu i nadzor radiološke i nuklearne sigurnosti u RH te uz Fond sudjeluju u provedbi projekta uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Uz pojmove o strateškom pristupu komuniciranju, komunikacijskim planovima članovi društva imali su prilike čuti detaljnije o do sada provedenoj komunikaciji Fonda vezano uz projekt uspostave Centra za zbrinjavanje RAO u RH. Prezentirane su glavne teme komunikacije koje uključuju osim općenitog znanja o proizvodnji nuklearne energije, izvorima ionizirajućeg zračenja, vrstama RAO i zbrinjavanju RAO, i obveze RH vezane uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji nastaje u medicini, istraživanjima, industriji i javnoj uporabi izvora u Hrvatskoj (istitucionalni RAO ili IRAO), radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško te uspostavu skladišta za IRAO kao i skladišta za nisko i srednje aktivni otpad (NSRAO) iz NE Krško u okviru Centra za zbrinjavanje RAO. Također pojašnjene su i razine koje uključuju komunikaciju na projektu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Istaknuto je da je za sve komunikacijske projekte koji se provode u cilju razvoja buduće suradnje s lokalnom zajednicom izuzetno važna uključenost svih dionika u projektu te transparentnost i dijalog u komunikaciji.
Kratko je predstavljen projekt Analize ispitivanja studentskog mnijenja o nuklearnoj energiji i radioaktivnom otpadu, koju je izradio FER u suradnji s Fondom. Zaključeno je da je neophodna daljnja edukacija na svim razinama obrazovanja mladih vezano uz nuklearnu energiju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada na znanstveno popularan način i to u raznim oblicima kao što su: prezentacije, radionice, predavanja, brošure, plakati i interaktivni ekrani te komunikacija na digitalnim platformama.
Kao primjere dobre prakse komunikacije na temu zbrinjavanja radioaktivnog otpada predstavljen je primjer razvoja projekta suradnje s lokalnom zajednicom općina Dessel i Mol u Belgiji pod nazivom Dessel – cAt project. Projekt je provodila Nacionalna agencija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Belgiji, Niras/Ondraf, za potrebe izrade rješenja zbrinjavanja belgijskog radioaktivnog otpada kategorije A u Desselu (nisko i srednje radioaktivni kratkoživući otpad), te je cilj bio ostvariti suradnju s lokalnim partnerima, prihvaćanje projekta i dobivanje svih potrebnih dozvola za izgradnju i rad odlagališta uz ostvarenje dugoročno socijalne i ekonomski dodane vrijednosti za regiju.
Novi pristup projektu pokrenut je 1998. godine te je uključio lokalnu zajednicu na razini “lokalnog partnerstva” i volonterskoj bazi pristupa predstavnika lokane zajednice projektu. Uspostavljeno je partnerstvo agencije Niras/Ondraf s dvije lokalne zajednice: Dessel – kroz neprofitnu organizaciju STOLA/STORA (1999.) i Mol također kroz neprofitnu organizaciju MONA (2000.) koje su potom objedinjene u jednu grupu STORA (2005. godine). O neprofitnoj organizaciji potražite više na: www.stora.org.
Projekt za uspostavu odlagališta RAO u Desselu je prihvaćen uz uvjete lokalne zajednice koji uključuju povratno informiranje na temu zdravlja, sigurnosti, okoliša, pozitivan utjecaj na razvoj lokalne zajednice i programa održivog razvoja, otvorena komunikacija za sve segmente poslovanja odlagališta, komunikacijski centar sa svim dostupnim informacijama, obvezu korištenja znanja i stručnjaka prvo u regiji Dessela i Mola te osnivanje Fonda za potrebe financiranja projekta lokalnog razvoja.
Prezentiran je i primjer posebnih tehnika komunikacija s javnošću koje provodi COVRA, koja je jedina organizacija kvalificirana za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz nuklearnih reaktora i institucionalnog radioaktivnog otpada u Nizozemskoj. Nizozemska je odabrala strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada koja uključuje dugoročno sigurno i nadzirano skladištenje prethodno obrađenog i kondicioniranog otpada. COVRA je izgradila centar sa skladištima za nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) te za visoko radioaktivni otpad (VRAO). Kapacitet COVRA-inih skladišnih postrojenja dostatan za pohranu RAO koji će se proizvesti u sljedećih 100 godina u Nizozemskoj.
Osebujne su tehnike koje COVRA koristi u internoj i eksternoj komunikaciji s lokalnom i nacionalnom javnosti. Primjer zgrade HABOG-a (skladište visoko radioaktivnog otpada), izaziva veliko zanimanje posjetitelja. Posebno je istaknut projekt komunikacije pojma smanjenja radioaktivnosti uskladištenog otpada u uređenju vanjskog izgleda zgrade. HABOG je građevina narančastog pročelja, te će kroz vijek skladištenja od 100 godina boja posvijetliti do razine bijele boje, kao simbola smanjenja radioaktivnosti otpada koji je u skladištu pohranjen. Na pročelju su istaknute Albert Einsteinova jednadžba, E = mc2 (ekvivalencija mase i energije) i Max Planckova jednadžba E = hv (Planckov zakon). Interijer postrojenja uređen je slikama raznih umjetnika i fotografijama velikog formata koje bilježe prirodno okruženje oko zgrade HABOG. U HABOG-u je pohranjen radioaktivni otpad, izoliran od okoliša te strogo kontroliran i praćen, a posjetitelji imaju priliku vidjeti da sve aspekte sigurnosti rada i boravka u objektu.
Drugi primjer je vezan uz skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada u kojem se čuva i muzejska građa u istim mikroklimatskim uvjetima koji pogoduju skladištenju RAO i čuvanju izrazito starih umjetnina. COVRA ustupa nizozemskim muzejima dio prostora za pohranu i čuvanje muzejske građe na razdoblje od 100 godina koliko je predviđeno skladištenje u tom prostoru.
Ulaz u zgradu također se koristi za javna događanja (izložbe, kazališne predstave) i informativni centar u kojem se može pogledati 3D film o COVRA-i i radu svih postrojenja. Više o COVRA-i potražite na: https://www.covra.nl/en.
Uz brojna pitanja o zbrinjavanju RAO u RH te komunikacijskim tehnikama koje se provode i planiraju provoditi tijekom projekta uspostave Centra za zbrinjavanje RAO, po završetku prezentacije raspravljalo se i o vremenskim okvirima provedbe, značaju projekta kao i dosadašnjim rezultatima.