S obzirom na ponovni povećani broj neistinitih tvrdnji i dezinformacija koje se plasiraju u javnost, ali i povećani interes javnosti za istinitim i provjerenim informacijama, odlučili smo vam pružiti odgovore na neka od pitanja koja smo primijetili da se najčešće krivo interpretiraju i prezentiraju. Pozivamo vas da nam se javite i sa svojim pitanjima na koja možda nismo odgovorili.
Odlaže li se otpad na Čerkezovcu?
Na Čerkezovcu se ne odlaže niti skladišti bilo kakav otpad. Postojeća vojna skladišta su preuzeta prazna i ostat će prazna sve dok se ne ostvare uvjeti za skladištenje radioaktivnog otpada.
Koji su daljnji koraci za uspostavu skladišta na Čerkezovcu?
Da bi se ostvarili uvjeti za skladištenje, potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš. Prilikom provedbe studije provest će se niz istražnih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istražnih radova), odredit će se nulto radiološko stanje i izraditi niz sigurnosnih analiza, a sve kako bi se dokazalo da je predloženo rješenje tehnološki prihvatljivo i da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.
Tek nakon ishođenja potrebnih dozvola može se započeti s izgradnjom novih i prilagodbom nekih postojećih objekata za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada.
Što ako dođe do curenja otpada ili radioaktivnosti u okolinu? Što je s izvorima vode na lokaciji?
Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada je površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore pitke vode. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš, a i garancija je da nema zračenja izvan objekta. Sav otpad će biti u krutom formatu, obrađen i stabiliziran prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu. Otpad koji se odlaže ne smije i neće biti u tekućem niti plinovitom stanju.
Kako ćemo znati je li okolina zagađena?
Prilikom uspostave Centra za zbrinjavanje RAO-a odredit će se nulto radiološko stanje, odnosno izmjeriti prirodna (postojeća) radioaktivnost okoliša. Nakon što se Centar uspostavi, predviđeno je stalno praćenje radioaktivnosti na površini paketa RAO-a, unutar skladišta, na samoj ogradi Centra, te u okolini Centra.
Gdje je tu zaštita okoliša?
Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje RAO-a je upravo projekt očuvanja i zaštite prirode, okoliša i ljudi. Svaki otpad, pa tako i radioaktivni otpad, zahtijeva sustavno i sigurno zbrinjavanje.
Kako će se znati da se uspostava Centra i njegov rad odvija po svim pravilima struke?
Fond aktivno surađuje s međunarodnim organizacijama i vodećim stručnjacima u području zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva (Slovenija, Slovačka, Francuska, Španjolska,…).
Posebno se ističe uloga Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u razvoju i unaprjeđenju hrvatske regulative i postavljanja temelja za licenciranje Centra. U tijeku je i trogodišnji projekt IAEA-e CRO9012 kojem je cilj stručna pomoć pri uspostavi Centra u skladu s IAEA-inim sigurnosnim osnovama, zahtjevima i kriterijima. Primjerice nedavne su aktivnosti uključivale recenzije dokumenata za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NEK-a i prijedloga idejnog rješenja Centra za zbrinjavanje RAO-a u Hrvatskoj, a dobiveni komentari i prijedlozi su izrazito korisni za razvoj i unaprjeđenje projekta.
Projekt uspostave Centra prati i Europska komisija, koje će pregledati i ocijeniti Tehničko izvješće kojim se analizira sigurnost projekta.
Što je s poljoprivredom i lokalnim stanovništvom?
Centar ne smije i neće utjecati na okoliš i ljude. Neka od najvećih postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalaze se u poljoprivrednim krajevima i poljoprivreda se neometano odvija. Najpoznatija lokacija na kojoj se zbrinjava radioaktivni otpad je svakako pokrajina Champagne u Francuskoj, a nama najbliži primjer je skladište radioaktivnog otpada u samom predgrađu Ljubljane, okruženo poljima koja opskrbljuju ljubljanske tržnice povrćem.
Zašto se daje naknada lokalnoj zajednici?
Naknada lokalnoj zajednici se daje zbog korištenja zemljišta za potrebe uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a u svrhu državnog poticaja za gospodarski razvoj. Naknada je predviđena u visini od 8 mil. kuna godišnje i često se krivo interpretira kao naknada za nastalu štetu. Radi se o projektima razvoja prema potrebama lokalne zajednice. Potrebe se ispituju izradom različitih studija (socio-ekonomska, zdravstvena, agro-ekološka i sl.), nakon čega se mogu pokrenuti ciljani razvojni projekti. Vlada Republike Hrvatske aktivno će podupirati razvoj lokalne zajednica na čijem se teritoriju nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Zašto je kao lokacija odabran Čerkezovac?
Trgovska gora odabrana je kao preferentna lokacija odnosno područje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada eliminacijskim kriterijima (Kriteriji za izbor lokacije za termoelektrane i nuklearne objekte (NN 78/1992)). Postupkom je analizirana površina čitave države te su predložena 34 područja kao potencijalne lokacije. Podrobnom analizom odabrane su 4 preferentne lokacije koje su u potpunosti udovoljavale kriterijima (Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora), a Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) Hrvatski sabor je 1999. godine kao preferentnu lokaciju za provođenje daljnjih istraživanja potvrdio područje Trgovske gore. Isto je potvrdila i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši Nacionalni program.
Nakon što je MORH proglasio lokaciju vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori neperspektivnom za vojne namjene, odlučeno je da će se lokacija predati civilnim vlastima na korištenje. Kako je VSK Čerkezovac unutar preferentne lokacije, sa već postojećim objektima djelomično iskoristivima za uspostavu postrojenja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, predloženo je da se Centar uspostavi na toj lokaciji. Preliminarnim analizama prema postojećim podacima potvrđeno je da svojstva lokacije odgovaraju predloženoj namjeni. Konačnu potvrdu dat će planirani istražni radovi i provedene sigurnosne analize i procjena utjecaja na okoliš.
Zašto je lokacija preuzeta upravo sada?
Nakon što na sjednici Međudržavnog povjerenstva krajem rujna 2019. godine nije postignut dogovor o zajedničkom rješenju zbrinjavanja radioaktivnog otpada s Republikom Slovenijom, krenulo se s intenzivnim aktivnostima uspostave hrvatskog rješenja. Jedna od tih aktivnosti svakako je bila i preuzimanje lokacije VSK Čerkezovac. Krajem ožujka 2020. godine završen je kompleksan pravni prijenos prava uporabe između uključenih ministarstava i Fonda, te je lokacija dana Fondu na uporabu.
Zašto otpad ne ostavimo u Republici Sloveniji?
Republika Slovenija je pristala zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, no nije pristala zbrinuti institucionalni otpad porijeklom iz Republike Hrvatske. Ovakvo rješenje nije cjelovito za Republiku Hrvatsku, jer i dalje ostaje neriješeno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog radom u industriji, medicini, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi, što bi i dalje značilo provođenje aktivnosti uspostave Centra za zbrinjavanje RAO-a u Republici Hrvatskoj.
Gdje se sada skladišti radioaktivni otpad u Republici Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj se institucionalni otpad nastao zadnjih 60-ak godina skladišti u dva interna skladišta. Jedno je u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), a drugo u sklopu Instituta Ruđer Bošković (IRB). Oba skladišta su sanirana i zatvorena, a institucionalni otpad se skladišti kod prouzročitelja dok se ne riješi pitanje njegovog zbrinjavanja na nacionalnoj razini.
Zašto otpad ne ostavite u Zagrebu?
Skladišta u Zagrebu su već dosegla svoj kapacitet i nisu prikladna za daljnje skladištenje. Republika Hrvatska, kao zemlja članica Europske unije, ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja sukladno Nacionalnom programu uz primjenu najviših sigurnosnih standarda i uz uvjet da se budućim generacijama ne nameće nepotreban teret. Kako bi se zbrinjavanje radioaktivnog otpada organiziralo na sustavan način, Republika Hrvatska će uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Hoće li se na Čerkezovcu odlagati nuklearni otpad?
Pod pojmom nuklearni otpad moglo bi se govoriti samo o istrošenom nuklearnog gorivu iz Nuklearne elektrane Krško koje neće biti zbrinuto na Čerkezovcu. Do 2107. godine ING će se zbrinjavati u suhom skladištu na lokaciji same Nuklearne elektrane Krško. Pitanje trajnog odlaganja ING-a će se morati rješavati na razini čitave Europe jer se radi o tehnologiji koja bi bila preskupa za samostalno rješavanje u pojedinim zemljama. Za sada znamo zasigurno da se takav otpad ne može odlagati na Trgovskoj gori, a s obzirom na geološke aspekte, mala je vjerojatnost da bi to moglo biti na teritoriju Hrvatske.
Što je s uključivanjem javnosti u tijek projekta? Što je s prekograničnom suradnjom?
Najveću prepreku u odnosu, kako s lokalnom zajednicom, tako i u prekograničnoj suradnji, je upravo širenje niza dezinformacija, ali i potpuno neistinitih tvrdnji koje se plasiraju u javnost. Ovakvim postupcima se lokalnu zajednicu stigmatizira i nepotrebno širi panika i strah među stanovništvom. Samim time se opstruira i informiranje javnosti od strane struke, znanstvenika i profesionalaca, a prostor se daje paušalnim izjavama koje potiču nerazumijevanje materije.
Tijekom 2015. i 2016. godine provedeno je niz komunikacijskih aktivnosti s ciljem informiranja javnosti s posebnim aktivnostima vezano uz provedbu Strateške procjene utjecaja Nacionalnog programa na okoliš. Tada su održane javne rasprave u Dvoru i Zagrebu, a provedene su i komunikacijske aktivnosti s Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Predstavnici Bosne i Hercegovine bili su i aktivni sudionici održanih rasprava u Zagrebu i Dvoru, a provedene su i komunikacijske aktivnosti u Novom Gradu u Bosni i Hercegovini. Cijeli postupak dokumentiran je i javno dostupan na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova. U rujnu 2019. godine održan je sastanak s predstavnicima Unsko-sanskog kantona.
Tijekom provedbe aktivnosti na projektu, Fond će i nadalje uključivati cjelokupnu javnost, uključujući i javnost susjednih država sukladno međunarodnoj ESPOO konvenciji.
Croatian 
English