Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško
Radnička cesta 47 HR-10000 Zagreb
EN HR

Zbrinjavanje RAO i ING

Zbrinjavanje hrvatske polovice NSRAO iz NE Krško

Međudržavni ugovor o NE Krško navodi kako će obje strane nastojati dogovoriti zajedničko rješenje za odlaganje RAO i ING, a ako ga ne nađu da će najkasnije dvije godine nakon redovnog životnog vijeka svaka od strana završiti s preuzimanjem i odvoženjem RAO i ING s lokacije NE Krško – i to svaka po polovicu. Iz toga ugovora slijedi današnja odgovornost RH za polovicu RAO i polovicu ING koji će nastati radom i razgradnjom NE Krško.

EU direktivom 2011/70/EURATOM od 19. srpnja 2011. godine u Zajednici se uspostavlja okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje s RAO i ING. Direktiva nalaže uspostavu kompetentnih i efikasnih nacionalnih sustava zbrinjavanja ING i RAO u zemljama koje su odgovorne za RAO i ING, a ti sustavi obuhvaćaju nacionalnu legislativu te regulatorni i organizacijski okvir. Direktiva smatra da je Republika Hrvatska odgovorna za svoj dio RAO i ING te da stoga mora (unutar utvrđenih rokova) donijeti detaljan nacionalni program zbrinjavanja hrvatskih polovica RAO i ING.

Strategija zbrinjavanja RAO, II i ING predviđa razvijanje vlastitih rješenja za zbrinjavanje hrvatske polovice RAO i ING iz NEK. Strategija predviđa razvoj Centra za zbrinjavanje RAO koji uključuje objekte za obradu, kondicioniranje, manipuliranje, dugoročno skladištenje i odlaganje RAO i II podrijetlom s teritorija RH, uključivo i središnje skladište, te RAO i ING koji nisu nastali na teritoriju RH, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz prethodnih bilateralnih ugovora.

Uspostava Centra u prvome redu podrazumijeva odabir odgovarajuće lokacije za središnje skladište institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji nastaju u Hrvatskoj. Sljedeći korak je uspostava dugoročnog skladišta NSRAO iz NEK u sklopu Centra za zbrinjavanje RAO.

Daljnje faze razvoja Centra za zbrinjavanje RAO ovise o rezultatima koji će se postići u okviru programa istraživanja, razvoja i uspostave odlagališta za institucionalni RAO, II te NSRAO iz NEK. Izrada navedenog programa planirana je kao srednjoročni strateški cilj (u razdoblju od 10 godina), a provedba kao dugoročan cilj.

Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje objekte za obradu, kondicioniranje, manipuliranje, dugoročno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključivo i središnje skladište, te radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koji nisu nastali na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za one koji žele znati više

Projekt Trgovska gora - povijest i status

Prve aktivnosti vezane uz izgradnju odlagališta NSRAO koje su na razini tadašnje Jugoslavije započete još 1979. godine kada je planirana izgradnja više nuklearnih elektrana. U tom je postupku odabrano 13 preferentnih područja (makrolokacija) za smještaj odlagališta na području bivše Jugoslavije. Nakon napuštanja ideje o saveznom nuklearnom projektu, 1987. godine osnovana Služba RAO pri NE Krško koja je preuzela vođenje daljnjih projektnih aktivnosti, uključujući i koordinaciju razrade metodologije i postupka izbora lokacija odlagališta RAO na teritoriju obiju republika. Služba RAO pri NE Krško je u internom dokumentu 1987. godine izlučivanjem nepogodnih i manje pogodnih prostora preliminarno predložila potencijalna područja koja treba dalje istražiti kao makrolokacije za smještaj odlagališta NSRAO: kao najprihvatljiviji su istaknuti masivi Psunja, Moslavačke gore i Trgovske gore, a visok stupanj prihvatljivosti imali su masiv Papuk-Krndija, Požeška gora, veći dio Zrinske gore i Petrova gora te donekle Lasinjsko pobrđe i Dilj. Temeljem toga je tvrtki INA-Projekt povjereno da namjenski vrednuje teritorij Republike Hrvatske za smještaj odlagališta RAO, a Elektroprojektu iz Zagreba da izradi prijedlog rješenja odlagališta tunelskog tipa. U Sloveniji je vrednovanje teritorija proveo Geološki zavod, a idejno rješenje površinskog tipa odlagališta Inženirski biro Elektroprojekt iz Ljubljane. U Hrvatskoj su tada najpovoljnijim lokacijama ponovno ocijenjene Moslavačka gora, Psunj i Trgovska gora.

Tadašnja hrvatska Vlada je 1988. godine preko nadležnih komiteta (danas ministarstava) zadužila „Zajednicu elektroprivrednih organizacija Hrvatske“ (ZEOH; danas: „Hrvatska elektroprivreda“, HEP) da organizira izradu studije koja će sadržavati prostorno-planske podloge, rezultate istraživanja i ocjenu podobnosti lokacija ne samo za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada, već i za termoelektrane i nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Proces izbora lokacije vodio je Urbanistički institut Hrvatske (UI) koji je odabran za stručnog koordinatora izrade Studije. UI je osnovao Stručnu skupinu koja je trebala:

  • utvrditi metodološki postupak odabira mogućih lokacija;
  • definirati izlučne i usporedbene kriterije;
  • provesti vrednovanje cijelog teritorija Republike Hrvatske (RH) i
  • predložiti nekoliko najpovoljnijih, odnosno preferentnih lokacija, koje bi zatim bile unesene u „Program prostornog uređenja Republike Hrvatske“.


Razvoj idejnog rješenja za dvije moguće inačice (podpovršinsko odlagalište tunelskog tipa, površinski tip odlagališta s inženjerskim strukturama) povjeren je tvrtki „Elektroprojekt“ koja je slične prijedloge izradila i prilikom planiranja odlagališta NSRAO 80-tih godina.

Izbor lokacije u Hrvatskoj temeljio se eliminacijskim kriterijima odobrenim 1992. godine od strane Vlade Republike Hrvatske (Zaključak o utvrđivanju kriterija za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte, „Narodne novine“ br. 78/92). U izradi dokumenata sudjelovao je niz stručnih institucija, a najveći je dio posla obavilo posebno osnovano Javno poduzeće za zbrinjavanje NSRAO i ING utemeljeno odlukom Vlade Republike Hrvatske 1991. koje je trebalo biti operativna organizacija za organizaciju skrbi o RAO u Republici Hrvatskoj. Javno poduzeće je kasnije preimenovano u Agenciju za posebni otpad, odnosno APO d.o.o.

Proces odabira lokacije nadzirala je Međunarodna agencija za atomsku energiju koja je savjetovala sudionike o najboljim tehnološkim rješenjima. Tijekom 1993. izabrano je sedam potencijalnih područja te je unutar njih odabrano više manjih područja kao potencijalnih lokacija. Poslije verifikacije 1995. godine, lokacije su međusobno uspoređene i evaluirane, te su odabrane 4 preferentne lokacije. Lokacije su odabrane tako da su zadovoljile sve postavljene eliminacijske kriterije, o čemu postoji opsežna dokumentacija. Odlukom Zastupničkog doma Sabora iz 1999. godine u Prostorni program Republike Hrvatske uvrštena je lokacija Trgovske gore kao preferentna lokacija za provođenje daljnjih istraživanja. Isto je potvrdila i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši Nacionalni program.

Tijekom pripreme uspostave odlagališta pripremljen je niz dokumenata poput već spomenutih idejnih rješenja za odlagališta tunelskog i kazetnog tipa, zatim programa istraživanja lokacija, preliminarne ocjene sigurnosti za odlagalište kazetnog tipa na lokaciji Trgovska gora, investicijski programi i sl.

Tako je Trgovska gora 1999. godine uvrštena u Program prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 50/99) kao potencijalna lokacija za odlagalište NSRAO, uz formulaciju: „Trgovska gora se, na temelju preliminarnih istraživanja, utvrđuje prostorom za izgradnju odlagališta. Na utvrđenom prostoru treba osigurati uvjete za daljnja istraživanja. Potrebna istraživanja treba nastaviti u skladu s međunarodnim standardima i sudjelovanja javnosti. Isto tako treba utvrditi postupke koji će osigurati partnersku ulogu lokalne zajednice s jasnim uvidom u sve aspekte izgradnje i korištenja ovog objekta (nadzor nad sigurnošću, gospodarske koristi i ograničenja, mogući oblici nadoknade lokalnoj zajednici i sl.).“

Ispunjenje svih preuzetih međunarodnih obveza Hrvatska može početi rješavati samo nastavkom aktivnosti na analizi opcija uspostave nacionalnog odlagališta radioaktivnog otpada.

Kontakt

Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško

Heinzelova 70a
10000 Zagreb

Tel: +385(0)1 3090 700
Fax: +385(0)1 3090 710

MB:2341808
MBS:80645483
OIB: 22388237533
RNO: 0065013

E-mail: info@fond-nek.hr

Sretan Božić i nova 2021. godina!

24.12.2020 Pročitaj više